Zašto se 14. studenoga uopće obilježava?
Svjetski dan šećerne bolesti (World Diabetes Day) obilježava se svake godine 14. studenoga, na rođendan Sir Fredericka Bantinga, jednog od otkrivača inzulina 1921. godine. Upravo je inzulin pretvorio dijabetes tipa 1 iz gotovo sigurne smrtne presude u kroničnu bolest s kojom je moguće živjeti desetljećima.
Tema razdoblja 2024.–2025. pod okriljem Međunarodne federacije za dijabetes (IDF) je „Diabetes and well-being / Šećerna bolest i dobrobit“, s posebnim naglaskom na život i rad osoba s dijabetesom – kod kuće, na poslu i u zajednici.
Kratka povijest dijabetesa – od „prekomjernog mokrenja“ do inzulina
- Još su antički liječnici primijetili bolest obilježenu pojačanim mokrenjem i mršavljenjem. Grčki liječnik Aretej iz Kapadocije oko 2. stoljeća poslije Krista prvi koristi naziv diabetes (grč. „prolaziti kroz“) opisujući stanje u kojem „tekućina prolazi kroz tijelo“.
- Sve do 20. stoljeća, osobito kod djece i mladih, dijagnoza dijabetesa gotovo je redovito značila smrt u roku od nekoliko mjeseci do par godina, uz ekstremno mršavljenje i česte kome zbog ketoacidoze.
Otkriće inzulina – prekretnica 1921./1922.
Godine 1921. u Torontu, Frederick Banting i Charles Best, uz suradnike J. J. R. Macleoda i Jamesa Collipa, uspijevaju izolirati hormon inzulin iz gušterače.
U siječnju 1922. četrnaestogodišnji Leonard Thompson postaje prvi bolesnik koji prima inzulin i preživi. U to vrijeme dječji dijabetes praktički je bio smrtna presuda; nakon uvođenja inzulina prognoza se dramatično mijenja – djeca ponovno dobivaju na težini i žive godinama.
Za ovo otkriće Banting i Macleod dobivaju Nobelovu nagradu, a inzulin postaje jedno od najvažnijih otkrića u povijesti medicine.
Koliko ljudi danas živi s dijabetesom?
Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO):
- Broj ljudi s dijabetesom porastao je s oko 200 milijuna (1990.) na oko 830 milijuna u 2022. godini (sve dobne skupine).
- Dijabetes uzrokuje sljepoću, bubrežno zatajenje, infarkt, moždani udar i amputacije donjih ekstremiteta, te je jedan od vodećih uzroka prerane smrti.
Prema IDF Diabetes Atlasu 2024.:
- Oko 589 milijuna odraslih (20–79 godina) živi s dijabetesom (1 od 9 odraslih).
- Taj se broj projicira na 853 milijuna do 2050.
- Dijabetes je 2024. bio povezan s oko 3,4 milijuna smrti globalno.
- Troškovi zdravstvene skrbi za dijabetes procjenjuju se na najmanje 1 bilijun (1 000 milijardi) USD godišnje.
Hrvatska
Prema CroDiab registru i podacima HZJZ-a:
- U Hrvatskoj je 2024. godine registrirano 396.005 osoba s postavljenom dijagnozom šećerne bolesti.
- Procjenjuje se da značajan dio oboljelih nema postavljenu dijagnozu, pa je stvarni broj oboljelih veći od pola milijuna, a neka ranija istraživanja upućuju da bi mogao biti i preko 600.000.
Što je šećerna bolest (dijabetes)?
Dijabetes je kronična metabolička bolest koju obilježava povišena razina glukoze u krvi (hiperglikemija), zbog:
- nedovoljne proizvodnje inzulina u gušterači
- i/ili smanjene osjetljivosti tkiva na inzulin (inzulinska rezistencija).
Kronična hiperglikemija oštećuje krvne žile (makro- i mikrovaskularne komplikacije): srce, mozak, bubrege, oči, živce i periferne arterije.
Glavne vrste dijabetesa
Dijabetes tipa 1
- Autoimuna bolest – imunološki sustav uništava β-stanice gušterače.
- Najčešće počinje u djetinjstvu, adolescenciji ili ranoj odrasloj dobi.
- Bez vanjskog inzulina organizam ne može preživjeti.
- Liječenje: doživotna terapija inzulinom (višekratne injekcije ili inzulinska pumpa), uz samokontrolu glikemije (glucometer / CGM).
Dijabetes tipa 2
- Kombinacija inzulinske rezistencije i postupnog pada lučenja inzulina.
- Povezan s prekomjernom tjelesnom masom, neaktivnošću i genetskim čimbenicima.
- Najčešći oblik – oko 90–95 % svih slučajeva.
Liječenje tipa 2 (sažeto, prema WHO i međunarodnim smjernicama):
- Promjena životnog stila – prehrana, tjelesna aktivnost, redukcija tjelesne mase.
- Oralni lijekovi – najčešće prva linija je metformin, uz dodavanje drugih skupina (sulfonilureje, DPP-4 inhibitori, SGLT2 inhibitori, GLP-1 agonisti) prema riziku, komorbiditetima i smjernicama.
- Inzulin – kada oralna terapija i promjena životnog stila više ne mogu održati zadovoljavajuću regulaciju.
Gestacijski dijabetes
- Pojavljuje se tijekom trudnoće kod žena koje ranije nisu imale dijabetes.
- Nositelj je rizika komplikacija za majku i dijete (povećana porođajna težina, komplikacije pri porodu).
- Nakon trudnoće glukoza se često normalizira, ali majka ima povećan rizik razvoja tipa 2 kasnije u životu.
Predijabetes
- Stanje između „normalnog“ i „dijabetes“ raspona glukoze.
- Osobe s predijabetesom imaju značajno veći rizik razvoja tipa 2, te povećan rizik kardiovaskularnih događaja.
Zašto je opasno kada se šećer ne provjerava?
Bez redovite kontrole i liječenja dijabetes dovodi do:
- akutnih komplikacija – teška hipoglikemija, dijabetička ketoacidoza, hiperglikemijski hiperosmolarni sindrom
- kroničnih komplikacija – infarkt miokarda, moždani udar, kronična bubrežna bolest, retinopatija, neuropatija, dijabetičko stopalo.
Nizak šećer (hipoglikemija)
Hipoglikemija (najčešće <3,0–3,9 mmol/L, ovisno o smjernicama) je akutno opasnija „u sekundi“, jer može dovesti do:
- zbunjenosti, promjena ponašanja
- gubitka svijesti
- konvulzija
- srčanih aritmija.
Zato se u kliničkoj praksi često kaže da je „nizak šećer odmah opasniji“ – ali to ne znači da je visoki šećer bezazlen.
Visok šećer (hiperglikemija)
Kronično povišene vrijednosti glukoze dovode do:
- ubrzane ateroskleroze – povećan rizik infarkta i moždanog udara
- bubrežnog zatajenja, potrebe za dijalizom
- sljepoće zbog dijabetičke retinopatije
- neuropatije i amputacija.
Vrlo visoke vrijednosti, osobito uz infekciju ili izostavljanje inzulina, mogu dovesti do dijabetičke ketoacidoze ili hiperosmolarne kome – stanja s visokom smrtnošću ako se na vrijeme ne liječe.
„Dijabetička magla“ – što je to?
Pojam „dijabetička magla“ (diabetic brain fog) nije službena dijagnoza, ali se u literaturi i praksi koristi za opis kognitivnih smetnji kod osoba s dijabetesom:
- poteškoće s koncentracijom
- usporeno razmišljanje
- „mutna glava“
- zaboravnost, teškoće u pronalaženju riječi.
Ove tegobe najčešće su povezane s:
- velikim oscilacijama glukoze (jako visok ili jako nizak šećer)
- kroničnom hiperglikemijom koja oštećuje krvne žile mozga
- umorom, neprospavanim noćima i psihološkim opterećenjem života s kroničnom bolešću.
Dobra regulacija glukoze, san, tjelesna aktivnost i prilagodba terapije često značajno smanjuju simptome „magle“.
Kako se danas liječi dijabetes – sažetak
- Tip 1
- obvezna inzulinska terapija (višekratne injekcije / pumpe)
- edukacija, brojanje ugljikohidrata, samokontrola (glucometer / CGM)
- cilj je zadržati vrijeme u ciljnom rasponu uz što manje hipoglikemija.
- Tip 2
- promjena načina života (prehrana, kretanje, redukcija težine)
- metformin kao standardni prvi lijek u većini smjernica, uz kasnije dodavanje drugih skupina i inzulina prema potrebi.
- Gestacijski dijabetes
- prilagođena prehrana, tjelovježba
- ponekad inzulin; većina oralnih lijekova se izbjegava u trudnoći
- kontrola nakon poroda zbog rizika kasnijeg razvoja tipa 2.
Napomena: Ovaj tekst je informativan. Ne zamjenjuje individualni liječnički pregled, dijagnostiku ni terapijske odluke.
Naša poruka osobama koje žive s dijabetesom
Dijabetes nije samo laboratorijski nalaz – to je svakodnevno planiranje, brojanje, mjerenje, prilagođavanje. To traži ogroman psihički i fizički napor.
Kao medij i kao ljudi, želimo jasno reći:
- podržavamo svakoga tko živi s dijabetesom
- uvažavamo vaše iskustvo, disciplinu i borbu
- želimo da se u javnom prostoru o dijabetesu govori točno, odgovorno i s poštovanjem.
Svjetski dan šećerne bolesti nije samo dan brojki, nego dan ljudi – djece, odraslih, starijih – koji žive s ovom bolešću i zaslužuju kvalitetnu skrb, razumijevanje i dostojanstvo.
Izvori
- Svjetska zdravstvena organizacija
- International Diabetes Federation
- HZJZ
- Članak o povijesti otkrića inzulina
themedium.ca+3PMC+3NobelPrize.org - Healthline
