Od “LO” do svijeta koji nikad ne spava – Svjetski dan interneta.

Kasna jesen 1969. godine.
Dva računala, jedno u UCLA-u u Kaliforniji, drugo u Stanford Research Instituteu, povezana su kablom koji je za to doba izgledao kao čudo. Student Charley Kline pokušava poslati prvu poruku preko mreže zvane ARPANET. Upisuje riječ LOGIN. Sustav se ruši nakon prva dva slova — “LO.”
Nitko tada nije znao da će ta dva slova, nastala slučajno, postati simbol najveće tehnološke revolucije u povijesti čovječanstva.

“LO.” — kao skraćeno “hello”.
Kao prvi pozdrav čovječanstva samome sebi.

Internet kao živčani sustav planeta

U nešto više od pola stoljeća, internet se pretvorio u ono što bi se u biološkoj metafori nazvalo živčanim sustavom Zemlje.
Neuronske mreže računala zamijenile su sinapse — milijarde poruka, misli, fotografija i ideja prelaze s jedne točke svijeta na drugu brže od svjetla emocije.
Kad netko u Tokiju pošalje poruku nekome u Novoj Rači, ta informacija putuje kroz optička vlakna, satelite i podatkovne centre udaljene tisuće kilometara, ali se prenosi gotovo trenutno.

Internet je danas središnji krvotok čovječanstva:
– kroz njega diše ekonomija,
– misli znanost,
– stvara umjetnost,
– i, često, vapi duša.

Nikad u povijesti čovjek nije bio istodobno toliko povezan — i toliko izgubljen.

Filozofija povezanosti

Pitanje koje internet postavlja nije više “kako spojiti računala”, nego kako povezati ljude.
Svaka poruka koju napišemo, svaka fotografija koju pošaljemo, svaki “klik” na “objavi” — oblikuje digitalni svijet u kojem svi živimo.
Internet je zrcalo čovjeka: ono što unosimo u njega, on nam vraća uvećano.

Ako unosimo znanje — širi se mudrost.
Ako unosimo mržnju — raste buka.
Ako unosimo ljubav — svijet postaje topliji.

Zato se kaže da je internet najveće ogledalo svijesti koje je čovječanstvo ikad izgradilo.
On spaja kontinente, religije, jezike i generacije u jedan nevidljivi puls koji više nikada ne može stati.
Možda je to ono što su mistici zvali kolektivna svijest, samo što je danas — doslovno umrežena.

Digitalno doba — blagoslov i kušnja

Internet nam je dao slobodu, ali i odgovornost.
Sada svatko može govoriti — ali ne svatko zna slušati.
Svaki čovjek ima mikrofon — ali rijetki imaju što reći.

Ono što je počelo s “LO.” postalo je milijarde glasova koji govore istodobno.
U toj buci, najveći izazov modernog doba nije tehnologija — nego čovjekov karakter.

Internet je, na kraju, produžetak našeg srca i uma.
Ako ga koristimo s ljubavlju, razumom i istinom — on je najveći dar.
Ako ga koristimo bez toga — on postaje najveće oružje.

✨ “LO.” nije bio samo početak komunikacije između računala.
Bio je to početak razgovora između čovjeka i vlastitog odraza.

VOJNI KORIJENI INTERNETA — Mreža rođena iz straha i genijalnosti

Ironično, nešto što danas spaja svijet — nastalo je iz straha da će svijet biti uništen.
Krajem 1950-ih i početkom 1960-ih, usred Hladnog rata, američka vlada bila je opsjednuta jednim pitanjem:

“Što ako nuklearni napad uništi centar zapovijedanja — može li komunikacija preživjeti?”

Odgovor na to pitanje stvorio je internet.

DARPA i ideja mreže bez središta

Godine 1958., nakon što je Sovjetski Savez lansirao Sputnik, SAD osniva ARPA — Advanced Research Projects Agency, danas poznatu kao DARPA.
Zadatak agencije bio je stvoriti tehnološku nadmoć i razviti sustav koji bi omogućio komunikaciju čak i ako dio mreže bude uništen.

Tada se rađa ideja decentralizirane mreže.
Umjesto da sve ide kroz jedan centralni čvor (kao u telefonskoj mreži), svako računalo u mreži trebalo je biti jednako važno i sposobno preusmjeriti promet drugim putem ako neki dio padne.

Bio je to genijalan, gotovo biološki koncept — mreža poput živog organizma, sposobna da preživi vlastiti udarac.

ARPANET — prva iskra digitalne revolucije

Projekt ARPANET (Advanced Research Projects Agency Network) službeno je pokrenut 1966. godine, a prva četiri čvora povezana su 1969.:

• UCLA (Kalifornijsko sveučilište u Los Angelesu)
• Stanford Research Institute
• UC Santa Barbara
• University of Utah

To su bila prva računala koja su komunicirala “paketima podataka” — poruke su se dijelile na male komade koji su putovali različitim putevima i ponovno se slagali kod primatelja.
Ta tehnologija naziva se packet switching, i upravo ona je temelj današnjeg interneta.

Sigurna komunikacija u doba nuklearne prijetnje

Hladni rat bio je vrijeme paranoje, ali i nevjerojatnog napretka.
Inženjeri su željeli stvoriti mrežu koja ne ovisi ni o jednoj točki — ako jedan grad nestane, informacije će i dalje teći.
To je bila tehnologija koja nije znala za granice — i upravo zato je, ironično, postala temelj globalne slobode informacija.

Dok su političari govorili o oružju i kontrolama, znanstvenici su stvarali alat koji ne možeš zarobiti.

Od vojne mreže do civilne revolucije

Početkom 1970-ih, ARPANET se proširio na sveučilišta i istraživačke centre.
Zatim dolaze Vinton Cerf i Robert Kahn, koji razvijaju TCP/IP protokol — jezik kojim se računala i danas razumiju.

1. siječnja 1983. ARPANET službeno prelazi na TCP/IP i tako postaje prvi pravi internet.

Nekoliko godina kasnije, vojni dio mreže odvaja se u MILNET, a civilni istraživački dio ostaje otvoren.
To je trenutak kada se internet oslobađa vojnih ograda i polako ulazi u domove, knjižnice, škole — i na kraju u svaki džep.

Paradoks: oružje koje je donijelo slobodu

Internet je rođen iz straha od uništenja, ali je postao najveći alat za komunikaciju, obrazovanje i suradnju u povijesti.
Ono što je počelo kao tajni vojni eksperiment, danas koristi dijete u selu, umjetnik u ateljeu, znanstvenik na Mars Roveru i radijski voditelj u Novoj Rači.

U tom paradoksu skriva se duboka poruka:

Tehnologija je neutralna. Na nama je hoćemo li je koristiti za rat — ili za razumijevanje.

POVIJEST I RAZVOJ MREŽE — Od prvog e-maila do svijeta na dlanu

Kad su se prva računala spojila krajem 1960-ih, internet nije imao slike, ni zvuk, ni boju. Bio je poput beživotne mreže žica — ali u njoj je već kucalo srce budućnosti.
Nitko tada nije slutio da će pola stoljeća kasnije internet postati najveći izum nakon električne energije — medij koji ne poznaje granice, vrijeme ni tišinu.

Prvi e-mail i rođenje znaka “@” (1971.)

Godine 1971., inženjer Ray Tomlinson šalje prvu elektroničku poruku između dva računala.
Bio je to običan niz slova, ali svijet se zauvijek promijenio.
Tomlinson uvodi znak @, koji danas simbolizira globalnu povezanost i postaje “adresa” svakog digitalnog čovjeka.
Tada je započela nova era — komunikacija bez papira, pečata i granica.

World Wide Web — mreža koja povezuje sve

Krajem 1980-ih, znanstvenik Tim Berners-Lee u CERN-u predlaže sustav pomoću kojeg bi dokumenti mogli biti međusobno povezani — i rađa se World Wide Web (WWW).
Prva web stranica (info.cern.ch) bila je jednostavna, bez dizajna, ali s revolucionarnom idejom:

“Znanje pripada svima.”

Berners-Lee nije patentirao svoj izum. Naprotiv — pustio ga je svijetu besplatno.
Time je stvorio temelje za slobodan, otvoren i dostupan internet.

Mosaic — prvi pogled u budućnost

Godine 1993. pojavljuje se preglednik Mosaic, prvi koji prikazuje slike i tekst zajedno.
Internet odjednom više nije bio niz kodova — postao je prozor u svijet.
Počela je digitalna renesansa: ljudi su istraživali, klikali, učili, lutali nepoznatim svijetom informacija i osjećali da pripadaju nečemu novom.

Yahoo!, Altavista, Google — traženje smisla u moru podataka

Kako je mreža rasla, pojavio se novi problem — kako pronaći ono što tražimo.
Rješenja su bila prva tražilice i portali:

• Yahoo! (1994.) – ručno uređeni imenik web stranica.
• Altavista (1995.) – prva tražilica koja automatski indeksira cijeli web.
• Google (1998.) – Larry Page i Sergey Brin uvode PageRank, algoritam koji razumije važnost poveznica, ne samo riječi.

Google je ubrzo postao sinonim za traženje — i simbol vremena u kojem svaka misao počinje pitanjem.

Prvi portali i digitalna enciklopedija čovječanstva

S krajem devedesetih stiže nova era — portali.
To više nisu bile samo stranice, nego digitalni svjetovi:

• Yahoo News i CNN.com otvaraju eru online novinarstva.
• Wikipedia (2001.) mijenja sve — po prvi put čovječanstvo samo piše vlastitu enciklopediju.
• U Hrvatskoj niču Iskon.hr, Net.hr, Tportal.hr, Index.hr, 24sata.hr, koji mijenjaju način na koji čitamo vijesti.

Odjednom, svatko može komentirati, reagirati i biti dio priče.
Novinarstvo više nije bilo samo informacija — postalo je dijalog.

Nova generacija portala — od vijesti do istraživanja

Dvadeset godina kasnije, internet je sazrio.
Danas su portali više od mjesta za vijesti — oni su ogledala društva, kulture i ljudskog pogleda na svijet.
U tom kontekstu rađa se i portal Radio Euforije, jedan od najmlađih, ali i najautentičnijih glasova u digitalnom prostoru Hrvatske.

Iako postoji tek nešto više od mjesec dana, Euforija se već ističe istraživačkim pristupom, neutralnim tonom i željom da pokaže kako internet može biti mjesto istine, pozitivne energije i ljudske misli.
Bez senzacionalizma, bez kopiranja — s poštovanjem prema čitatelju i činjenici.

Euforija dokazuje da vrijednost interneta nije u količini klikova, nego u kvaliteti poruke.
Da digitalno može imati dušu.

Kako su ljudi učili hodati po mreži

U početku smo se spajali modemima koji su “pjevali” svaki put kad bismo kliknuli “connect”.
Čekali smo minute da se stranica otvori.
Pisali smo poruke bez kvačica, učili koristiti “smileyje”, i osjetili da negdje daleko, preko linije, postoji netko tko nas čuje.

Bila su to vremena kada je svaki “ping” značio kontakt, a svaki “disconnect” tihu tugu.
Internet nas je naučio spojiti se i ne odustati — metaforički i doslovno.

Od tada do danas, svijet se promijenio više nego u tisuću godina prije interneta.
A sve to zahvaljujući mreži koja je, umjesto zida između ljudi, sagradila mostove misli.

MP3 I DIGITALNA GLAZBA — Zvuk koji je oslobodio svijet

Početkom 1990-ih svijet je čuo nešto novo — digitalni zvuk.
Njemački Fraunhofer Institut razvio je MP3 (MPEG Audio Layer III), format koji je revolucionarno smanjio veličinu glazbenih datoteka bez velikog gubitka kvalitete. Umjesto ogromnih CD-ova, pjesme su se mogle slati e-mailom ili spremati na male diskete.
No, malo ljudi zna da je hrvatski inženjer Tomislav Uzelac imao ključnu ulogu u popularizaciji MP3 formata. On je razvio AMP — prvi uspješni softverski MP3 player. Kasniji Winamp je upravo koristio Uzelčev engine kao temelj za svoj rad. Taj trenutak bio je prekretnica: po prvi put glazba je s CD-a prešla na ekran računala.

Zatim dolazi Napster (1999.) — prva platforma za dijeljenje pjesama među korisnicima. Milijuni ljudi dijelili su omiljenu glazbu, ali i probudili pitanje autorskih prava. Diskografske kuće reagirale su burno, ali nije bilo povratka. Glazba je postala slobodna, a industrija je morala pronaći novi model preživljavanja.
Tako nastaju iTunes (2001.), Spotify (2006.), Deezer, Apple Music, YouTube Music — početak digitalne ekonomije sadržaja, u kojoj umjetnici više ne prodaju nosače zvuka, nego iskustvo i dostupnost.

MP3 je promijenio način na koji svijet sluša. A internet je postao najveća koncertna dvorana na svijetu.

DRUŠTVENE MREŽE I VIRALNOST — Od MySpacea do TikToka

Nakon što je internet progovorio glazbom, naučio je i govoriti — slikama, statusima i emocijama.
Prve društvene mreže poput MySpacea i Hi5-a (2003.) dale su ljudima virtualni identitet.
No 2004. Facebook mijenja sve — Mark Zuckerberg iz studentske sobe u Harvardu stvara mrežu koja ubrzo postaje globalno središte društvenog života.
Ljudi počinju dijeliti sebe — misli, slike, trenutke.
YouTube (2005.) dodaje novu dimenziju: video. Njegovi osnivači Chad Hurley, Steve Chen i Jawed Karim postavljaju prvi video “Me at the zoo”, i svijet više nikada nije isti.
Video postaje medij broj jedan.

Kasnije dolaze Twitter (2006.), Instagram (2010.), Snapchat (2011.), TikTok (2016.) — i svijet se pretvara u digitalno kazalište.
Svaki klik, svaka emocija, svaka riječ postaje dio globalne mreže osjećaja.
Na društvenim mrežama emocije su valuta — sadržaj koji izaziva smijeh, bijes ili divljenje širi se najbrže.
Svijet je povezan više nego ikad, ali i izloženiji nego ikad.

LJUBAV I UPOZNAVANJE NA MREŽI — Emocije kroz ekran

Od foruma i chatova 1990-ih, preko ICQ-a, Mirca, MSN-a, do današnjih aplikacija poput Tindera, Badooa i Bumblea, internet je postao i mjesto ljubavi.
Mnogi su pronašli životne partnere, mnogi i razočaranja.
Digitalni svijet dao je priliku stidljivima, zauzetima i udaljenima, ali i prostor za lažne identitete i emotivne igre.
Ipak, kad je emocija iskrena — ona je stvarna, čak i ako prolazi kroz ekran.
Internet nas je naučio da srce ima signal, ali i da ga treba čuvati.

INTERNET RADIO I TV — Eter koji nikad ne spava

📡 Povijest internet radija

Internet radio počinje 1993. kad je Carl Malamud pokrenuo prvu online emisiju “Internet Talk Radio”.
Godine 1995. dolazi RealAudio, a 1998. SHOUTcast — prvi softver koji omogućuje svima da emitiraju glazbu uživo.
S ubrzanjem interneta pojavljuje se Icecast, a zatim AAC i 320 kb/s Hi-Fi streamovi.
Radio više nije ograničen frekvencijama — postao je globalan.
Slušaš New York, Zagreb ili Tokio — sve u jednom kliku.

🎧 Radio Euforija — glas nove generacije

Radio Euforija iz Bjelovarsko-bilogorske županije simbol je nove ere radija.
To je prvi komercijalni internetski radio u BBŽ, koji emitira u 320 kb/s proširenom stereu (Hi-Fi), s neograničenim brojem slušatelja zahvaljujući vrhunskim serverima.
Euforija ima veliku bazu publike — sluša se u kafićima, na Eon TV-u, RadioBoxu i direktno na euforija.online.
Za razliku od mnogih postaja ograničenih kapacitetom, Euforija se čuje svugdje — čisto, stabilno i bez prekida.
Dokaz da radio nije mrtav — samo se preselio u oblake.

📺 Internet televizija — kad se kabel pretvorio u aplikaciju

Prvi pokušaji online TV-a počinju oko 2000., no pravi boom nastaje 2007. s Netflixom, koji prelazi s DVD-a na streaming.
Zatim dolaze HBO Max, Amazon Prime Video, Disney+, Apple TV+, a u Hrvatskoj Telemach EON TV, MAXtv, A1 Xplore TV.
Sve više korisnika napušta klasičnu kabelsku i gleda što žele, kad žele.
Internet TV donio je slobodu izbora i novu kulturu gledanja — on demand.

E-TRGOVINA I BANKARSTVO — klik koji mijenja tržište

E-trgovina počinje 1994. s prvim online narudžbama preko Amazona i eBaya.
Pojava PayPala (1998.) donosi sigurnu online naplatu, a SSL i TLS protokoli štite podatke.
Kasnije dolazi dvofaktorska autentifikacija, mobilno plaćanje, kriptovalute i fintech revolucija.
Banke su se prilagodile: SWIFT sustav (od 1970-ih) povezuje svjetske financije, a online bankarstvo postaje standard.
Danas većina ljudi banku nosi u džepu.

REKLAME I MARKETING — gospodarstvo pažnje

Internet je stvorio novo tržište — tržište pogleda.
Prvi banner oglas pojavio se 1994. na webu, a zatim dolazi Google Ads (2000.), Facebook Ads (2007.), influenceri, algoritmi i targetiranje.
Svatko vidi svoju verziju svijeta, jer internet zna što volimo.
Emocije se prodaju brže od proizvoda.
Digitalni marketing nije samo prodaja — to je psihologija pažnje.

IGRICE I DIGITALNI SVIJETOVI — svjetovi iza ekrana

Prve mrežne igre 1993. bile su tekstualne avanture, zatim dolaze DOOM (1993.), Counter-Strike (1999.), World of Warcraft (2004.), Fortnite (2017.).
Igre više nisu samo zabava, već kultura i socijalna mreža.
Ljudi se druže, natječu, uče, pa čak i zarađuju.
S pojavom virtualne (VR) i proširene stvarnosti (AR), igra postaje drugi svijet — a pitanje je gdje završava granica stvarnog i digitalnog.

SATELITI, SPACEX I GLOBALNA MREŽA

Internet je danas u svemiru.
SpaceX kroz Starlink šalje tisuće LEO satelita koji pokrivaju cijeli planet.
Brzina je velika, kašnjenje minimalno, a dostupnost globalna.
Zahvaljujući satelitima, i najudaljenija sela imaju pristup znanju i komunikaciji.
Internet je postao planetarna mreža slobode — ali i potencijalno oružje u rukama onih koji žele nadzor.

DEZINFORMACIJE I MANIPULACIJA — tamna strana povezanosti

Širenje informacija donijelo je i infodemiju — lavinu lažnih vijesti, teorija i manipulacija.
Znanstvena istraživanja pokazuju da se lažne vijesti šire 6 puta brže od istinitih.
Tu su i deepfake videi, botovi i algoritmi koji pojačavaju emocije.
Rješenje nije cenzura, nego obrazovanje i medijska pismenost — naučiti razliku između činjenice i dojma.

INFORMACIJE I SLOBODA — znanje kao otpor

Internet je prostor slobode mišljenja i uvida.
Čak i u zemljama pod režimima, ljudi dolaze do znanja — preko VPN-a, satelita, kriptiranih kanala i mirror stranica.
Obrazovanje je postalo globalno: Khan Academy, Coursera, YouTube edukacija.
Znanje više nitko ne može zatvoriti.

UMJETNA INTELIGENCIJA I BUDUĆNOST — nastavak ljudskog uma

AI je logičan nastavak interneta — mreža koja sada i razmišlja.
Od pretrage i prijevoda, do generiranja slika, glazbe i teksta, umjetna inteligencija već oblikuje svijet.
No ostaje pitanje: može li čovjek zadržati srce i moral u digitalnom dobu?
Odgovor je u balansu — tehnologija treba služiti čovjeku, ne obrnuto.

ZANIMLJIVOSTI — povijest u brojkama

• Prvi YouTube video: “Me at the zoo” (23. travnja 2005.)
• Prva e-mail poruka: 1971. – “QWERTYUIOP”
• Prvi tweet: “Just setting up my twttr” (Jack Dorsey, 2006.)
• Prva web stranica: info.cern.ch (Tim Berners-Lee, 1991.)
• Najviše pregleda na YouTubeu: “Baby Shark” (više od 14 milijardi)
• Hrvatski trag: Tomislav Uzelac — autor prvog MP3 softvera AMP

ZAKLJUČAK — Od “LO” do “LOVE”

Prva poruka poslana internetom 1969. bila je samo “LO”.
Danas, pola stoljeća kasnije, to “LO” postalo je “LOVE” — internet je spojio čovječanstvo u zajednički tok misli, emocija i znanja.
Tehnologija je alat — ali smisao ostaje ljudski.
Internet je ogledalo našeg duha, i svatko od nas odlučuje hoće li u njemu vidjeti svjetlo ili tamu.
A dok postoji Euforija i ljudi koji rade s ljubavlju — tehnologija još ima dušu.