Danas se širom svijeta obilježava Svjetski dan animiranog filma, dan koji slavi jednu od najčudesnijih i najutjecajnijih formi vizualne umjetnosti – animaciju.
Od skromnih crteža koji su se pomicali sličicu po sličicu do suvremenih digitalnih spektakala koji osvajaju kina i streaming platforme, animacija je prošla nevjerojatan put dug više od 120 godina.
Početak čarolije pokretnih slika
Svjetski dan animiranog filma obilježava se 28. listopada u spomen na prvi javni prikaz animiranog filma koji je 1892. godine održao Émile Reynaud u Parizu.
U muzeju Musée Grévin predstavio je svoj izum Théâtre Optique, optičko kazalište koje je omogućilo projekciju ručno oslikanih pokretnih slika.
Njegov film “Pauvre Pierrot” (Jadni Pierrot) trajao je samo nekoliko minuta, ali je publici 19. stoljeća donio nešto do tada neviđeno – likove koji se smiju, tuguju i plešu bez ijednog živog glumca.
Od papira do piksela
Početkom 20. stoljeća animacija se razvila u zaseban umjetnički žanr koji spaja tehnologiju, maštu i naraciju.
Američki pionir Winsor McCay 1914. stvorio je legendarni “Gertie the Dinosaur”, prvi animirani lik s osobnošću.
Zatim dolazi Walt Disney, koji 1928. u filmu “Steamboat Willie” prvi put uvodi sinkronizirani zvuk i svijetu predstavlja Mickeyja Mousea.
Ubrzo se pojavljuju i genijalci poput Texa Averyja i Chucka Jonesa, tvorci legendarnih likova kao što su Zekoslav Mrkva (Bugs Bunny), Pernata Munja (Road Runner) i Daffy Duck, koji su definirali humor Looney Tunes ere.
Disney zatim pomiče granice s “Snie bijelom i sedam patuljaka” (1937.), prvim dugometražnim animiranim filmom u boji, otvarajući novo poglavlje u povijesti umjetnosti pokretnih slika.
Tom i Jerry – vječna potraga za smijehom
Malo je animiranih serijala koji su toliko obilježili svjetsku kinematografiju kao “Tom i Jerry”.
Stvorili su ih William Hanna i Joseph Barbera 1940. godine u studiju Metro-Goldwyn-Mayer (MGM), a njihova jednostavna ideja o beskrajnoj potjeri između mačka i miša pretvorila se u globalni fenomen koji traje više od osam desetljeća.
Od 1940. do 1958. Hanna i Barbera režirali su 114 epizoda, a serijal je osvojio čak sedam Oscara za najbolji kratki animirani film – više nego ijedna druga animirana serija u povijesti.
Među nagrađenima su klasici “Yankee Doodle Mouse” (1943.), “Mouse Trouble” (1944.), “Quiet Please!” (1945.), “The Cat Concerto” (1946.) i “Johann Mouse” (1952.).
Njihov uspjeh temeljio se na besprijekornoj sinkronizaciji pokreta i glazbe, bez potrebe za dijalogom – univerzalni humor razumljiv svima.
🔹 Nakon MGM-a – nova razdoblja
Kad je MGM 1957. zatvorio svoj animacijski odjel, prava je preuzeo Gene Deitch, koji je 1961.–1962. snimio 13 epizoda u Čehoslovačkoj, u studiju Rembrandt Films u Pragu.
Njegov stil bio je eksperimentalniji, s drukčijom glazbom i dizajnom likova, što je publika dočekala podijeljeno, ali te epizode danas imaju kultni status zbog svoje neobičnosti.
Zatim je 1963.–1967. Chuck Jones, poznat po Zekoslavu Mrkvi i Ptičici Trki, obnovio serijal kroz 34 nove epizode u studiju Sib-Tower 12 Productions (kasnije MGM Animation/Visual Arts).
Jonesov prepoznatljiv stil donio je izraženije emocije, bogatiju animaciju i komičnu eleganciju.
🔹 Televizijska i moderna razdoblja
U 1970-ima Hanna-Barbera su se vratili svom najpoznatijem dvojcu kroz televizijske serije poput “The Tom and Jerry Show” (1975.) i “The Tom and Jerry Comedy Show” (1980.).
Devedesete su donijele filmske adaptacije, među kojima i “Tom and Jerry: The Movie” (1992.) – prvi dugometražni film koji je spojio tradicionalnu animaciju i pjesme u disneyevskom stilu.
U 2000-ima nastaju brojne varijacije, poput:
- “Tom and Jerry Kids Show” (1990.–1993.) – junior verzija s mlađim likovima, prilagođena djeci;
- “Tom and Jerry Tales” (2006.–2008.) – povratak klasičnom formatu kratkih epizoda;
- “The Tom and Jerry Show” (2014.–2021.) – modernizirana digitalna verzija s CGI animacijom;
- te film “Tom & Jerry” (2021.), koji kombinira igrane glumce i računalno animirane likove.
Ukupno je do danas snimljeno više od 500 epizoda, 14 filmova i nekoliko spin-off serijala.
Serijal je uvršten među najutjecajnije animirane serije svih vremena, a njegovi autori, Hanna i Barbera, kasnije su osnovali legendarni studio Hanna-Barbera Productions, koji je svijetu dao Jetsonove, Kremenka, Scooby-Dooa i Yogi Beara.
🎬 Zanimljivost: Epizoda “The Cat Concerto” (1946.), u kojoj Tom svira Lisztovu “Mađarsku rapsodiju”, danas se proučava na filmskim fakultetima kao primjer savršene sinkronizacije glazbe i slike.
Globalna umjetnost
Iako su američki studiji poput Disneyja, Warner Brosa i Pixara oblikovali modernu animaciju, ogroman doprinos došao je iz drugih dijelova svijeta.
U Japanu je animacija – poznata kao anime – izrasla u globalni fenomen zahvaljujući autorima poput Hayaa Miyazakija i studija Ghibli, čiji filmovi “Moj susjed Totoro”, “Princeza Mononoke” i “Spirited Away” osvajaju sve generacije.
Anime se odlikuje poetskim pričama, dubokim emocijama i filozofijom koja spaja prirodu, čovjeka i tehnologiju.
Prema istraživanju Vox Medije (2024.), više od 40 % pripadnika generacije Z gleda anime barem jednom tjedno, dok je anime sadržaj najbrže rastući žanr na streaming platformama.
Globalno, gotovo 70 % mladih u dobi od 16 do 30 godina redovito prati anime serije i filmove – od klasika poput Naruta i Dragon Balla do modernih uspješnica Attack on Titan i Demon Slayera.
Anime – japanska čarolija koja osvaja svijet
Dok je zapadna animacija razvijala svoje junake poput Mickeya Mousea i Zekoslava Mrkve, u Japanu se oblikovao sasvim drugačiji pristup – anime, umjetnost koja spaja emocije, filozofiju i vizualni minimalizam s nevjerojatnim pripovijedanjem.
Nakon Drugog svjetskog rata, Osamu Tezuka, poznat kao “otac modernog animea”, stvorio je Astro Boya (1963.), seriju koja je postavila temelje japanske animacije. Tijekom 70-ih i 80-ih pojavili su se kultni naslovi poput Mobile Suit Gundam, Dragon Ball i Akira, koji su zauvijek promijenili način na koji svijet doživljava animirani film.
Devedesete donose globalnu eksploziju animea – serije poput Pokémon, Sailor Moon i Naruto postaju planetarni fenomen, a redatelji poput Hayaa Miyazakija (Studio Ghibli) svojim filmovima “Moj susjed Totoro”, “Princeza Mononoke” i “Spirited Away” (Oscar 2003.) pretvaraju anime u ozbiljnu umjetničku formu.
“Spirited Away” postao je najuspješniji japanski film svih vremena, osvojivši više od 30 međunarodnih nagrada i probio kulturne granice između Istoka i Zapada.
Danas anime nije samo žanr – to je globalni pokret mladih.
Prema istraživanju Vox Media (2024.), više od 40 % pripadnika generacije Z gleda anime barem jednom tjedno, a 70 % mladih između 16 i 30 godina aktivno prati japanske animirane serije i filmove.
Platforme poput Netflixa, Crunchyrolla i Disney+ ulažu milijarde dolara u anime produkciju, prepoznajući njegovu nevjerojatnu popularnost među mladima koji traže autentične, emocionalne i vizualno dojmljive priče.
Zanimljivo je da anime ne poznaje dobne granice: od epskih borbi u Attack on Titanu i Demon Slayeru, do meditativnih filmova o prirodi i duhovnosti studija Ghibli — anime istovremeno zabavlja, uči i nadahnjuje.
Simpsoni – animacija koja “predviđa budućnost“
Kad se govori o utjecaju animiranih serija, “Simpsoni” zauzimaju posebno mjesto.
Premijerno prikazani 1989. godine, postali su najdugovječnija animirana serija u povijesti televizije, s više od 750 epizoda.
No osim satire i humorističnih portreta američkog društva, “Simpsoni” su postali poznati i po nevjerojatnim predviđanjima budućnosti.
Tijekom desetljeća, serija je “predvidjela” događaje poput izuma pametnih satova, pojave automobila bez vozača, pa čak i izborne pobjede Donalda Trumpa.
Mnogi obožavatelji danas vjeruju da “Simpsoni” svojim britkim humorom i društvenim komentarima pokazuju koliko animacija može biti pronicljiva i vizionarska.
Iako su njihova “proročanstva” često rezultat slučajnosti, “Simpsoni” su dokaz da animirani film može biti zrcalo vremena – i ponekad, začudo, prozor u ono što tek dolazi.
Hrvatska animacija – od Zagrebačke škole do Oscara i suvremenih uspjeha
Hrvatska ima dugu i bogatu tradiciju animacije koja je ostavila dubok trag u svjetskoj filmskoj povijesti.
Središte tog stvaralaštva bila je Zagrebačka škola crtanog filma, nastala 1950-ih u okviru studija Zagreb film. Njezin prepoznatljiv stil – jednostavne linije, filozofska dubina i duhovitost – osvojio je svijet.
Vrhunac uspjeha stigao je 1962. godine, kada je Dušan Vukotić osvojio Oscara za kratki animirani film “Surogat” (The Substitute) – prvi neamerički film u povijesti koji je primio ovu nagradu.
Taj povijesni trenutak zauvijek je ucrtao Hrvatsku u svjetsku kartu animacije.
U sljedećim desetljećima autori poput Vatroslava Mimice, Zlatka Grgića, Nedeljka Dragića, Nikole Kostelca i Borivoja Dovnikovića Borde osvajali su nagrade na svjetskim festivalima, a serija “Profesor Baltazar” postala je globalni simbol humanističke i optimistične animacije.
Devedesetih godina hrvatska produkcija oživjela je serijom “Leteći medvjedići”, koja se prikazivala u više od 30 zemalja svijeta.
U novije vrijeme ističu se filmovi “Ježeva kuća” redateljice Eve Cvijanović, višestruko nagrađivan u inozemstvu, te “Cvrčak i Mravica” (2023.), hrvatski kandidat za Oscara u kategoriji najboljeg animiranog filma.
Hrvatska animacija danas nastavlja živjeti kroz Bonobostudio, Zagreb film i Animafest Zagreb, jedan od najstarijih svjetskih festivala animiranog filma osnovan 1972. godine.
Digitalna revolucija i novo doba animacije
Krajem 20. stoljeća digitalna tehnologija zauvijek je promijenila animaciju.
Film “Toy Story” (1995.) bio je prvi dugometražni film u potpunosti izrađen računalnom animacijom, otvorivši novo poglavlje u filmskoj povijesti.
Nekoliko godina kasnije, “Shrek” (2001.) pokazao je da računalna animacija može biti više od tehnološkog eksperimenta — može nositi satiru, emociju i univerzalnu poruku.
Film je osvojio prvog Oscara za najbolji animirani film u novouvedenoj kategoriji 2002. godine, a njegov uspjeh otvorio je vrata modernim animiranim hitovima poput “Finding Nemo”, “Frozen” i “Spider-Man: Into the Spider-Verse”.
Danas animacija obuhvaća sve — od filmova i videoigara do medicinskih simulacija i virtualne stvarnosti.
Softveri poput Blendera, Maya i Unreal Enginea omogućuju umjetnicima da stvaraju čitave svjetove iz vlastitog doma, a streaming platforme dodatno su demokratizirale pristup animiranim djelima.
Serijali poput “Arcane”, “Blue Eye Samurai” i “Rick and Morty” pokazuju da animacija može biti jednako kompleksna, duhovita i emocionalno duboka kao i igrani film.
Zanimljivosti koje možda niste znali
🎬 Najstariji sačuvani animirani film: “Fantasmagorie” (1908.) – Émile Cohl
🎵 Prvi sinkronizirani zvuk: “Steamboat Willie” (1928.) – Walt Disney
🏆 Prvi neamerički Oscar: “Surogat” (1961.) – Dušan Vukotić, Zagreb film
💰 Najskuplji animirani film: “Tangled” (2010.), budžet oko 260 milijuna USD
🎓 Hrvatski Animafest Zagreb jedan je od pet najstarijih festivala animacije na svijetu
Više od zabave
Iako se često smatra “dječjim” medijem, animacija ima moć prenositi najdublje emocije i društvene poruke.
Filmovi poput “Grave of the Fireflies”, “Persepolis” i “Waltz with Bashir” dokazuju da animirani film može biti osobno, politički i emocionalno snažno umjetničko djelo.
Zašto slavimo 28. listopada
Svjetski dan animiranog filma ustanovila je Međunarodna asocijacija animiranog filma (ASIFA) 2002. godine, upravo u čast Reynaudova prikazivanja iz 1892.
Danas se obilježava u više od 50 zemalja svijeta, kroz projekcije, radionice i retrospektive koje okupljaju umjetnike, studente i ljubitelje animacije.
Animacija – pokret koji ne prestaje
Od ručno oslikanih staklenih ploča do hiperrealističnih digitalnih svjetova, animacija ostaje most između umjetnosti, znanosti i emocija.
Na današnji dan slavimo ne samo povijest animiranog filma, nego i njegovu budućnost — svijet u kojem svaka sličica može oživjeti priču koja nadahnjuje generacije.
