Zimsko računanje vremena ponovno stiže – iako je sve počelo kao šala. Benjamin Franklin je 1784. predložio pomicanje sata da bi Parižani štedjeli svijeće. Dvije stotine godina kasnije, cijeli svijet još uvijek pomiče kazaljke.
Noć kad vraćamo vrijeme unatrag
U noći sa subote na nedjelju, točno u 3:00 sata ujutro, kazaljke vraćamo na 2:00.
Time službeno počinje zimsko računanje vremena, koje će trajati do proljeća.
I dok većina građana uživa u dodatnom satu sna, malo tko zna da je ideja o “pomicanju vremena” zapravo nastala – iz vica.
Franklinova šala koja je postala povijest
Priča o pomicanju sata počinje 1784. godine s Benjaminom Franklinom, jednim od utemeljitelja Sjedinjenih Američkih Država.
Tada je živio u Parizu kao američki veleposlanik i objavio duhoviti esej u Journal de Paris pod naslovom
“An Economical Project for Diminishing the Cost of Light.”
U tekstu je predložio da Parižani mogu uštedjeti na svijećama tako što će ustajati ranije, jer sunce izlazi mnogo prije nego što oni počinju svoj dan.
Franklin je, u svom prepoznatljivom humoru, čak sugerirao da grad:
- oporezuje roletne,
- ograniči korištenje svijeća, i
- budi stanovnike topovskim hicima.
Bila je to šala – ali s ozbiljnom porukom o racionalnom korištenju svjetla i energije.
Od satire do stvarnosti
Franklinovu ideju ponovno su oživjela dva znanstvenika krajem 19. stoljeća:
- George Vernon Hudson, novozelandski astronom, 1895. je predložio da se sat pomakne radi uštede svjetla.
- William Willett, britanski izumitelj, 1907. je ideju pretvorio u konkretan prijedlog. Njegov najveći pobornik bio je Winston Churchill, koji je tvrdio da bi “dulje večeri donijele više radosti i produktivnosti”.
Prvi put u praksi – usred rata
Ljetno računanje vremena prvi je put primijenjeno 30. travnja 1916. godine u Njemačkoj i Austro-Ugarskoj, tijekom Prvog svjetskog rata, kako bi se uštedjela energija.
Ubrzo su ih slijedile Velika Britanija, Francuska i mnoge druge zemlje.
Na našim prostorima, praksa je uvedena 1983. godine, a zadržala se sve do danas.
Europa se i dalje ne može dogovoriti
Europska komisija je 2018. godine predložila ukidanje sezonskog pomicanja sata, nakon što je u anketi 84 % građana EU-a glasalo za tu promjenu.
Ipak, države članice još nisu postigle dogovor hoće li zadržati trajnu zimsku ili trajnu ljetnu satnicu.
Do tada, kazaljke se i dalje pomiču – dva puta godišnje.
Utjecaj na tijelo i ritam života
Znanstvenici upozoravaju da promjena sata, iako mala, može privremeno poremetiti biološki ritam.
Nakon prijelaza na zimsko vrijeme, mnogi osjećaju umor, smanjenu koncentraciju i promjene raspoloženja.
Srećom, ovaj jesenski prijelaz ipak je blaži – jer donosi sat sna više.
Ne zaboravite
U nedjelju u 3:00 sata, kazaljke vraćamo na 2:00.
Dobivate sat odmora više – ali i kraće, tamnije dane.
Izvori:
- Deutsche Welle (DW): “Pomicanje sata počelo je 1784. kao vic”
- BBC News – “Why do we change the clocks?”
- Europska komisija – Summer-time arrangements in the EU
- Encyclopaedia Britannica – Daylight saving time
- Hrvatski hidrometeorološki zavod (DHMZ)
Slušajte Radio Euforiju!
Uvijek uz vas s najboljom glazbom i pozitivnim vijestima.
👉 Posjetite euforija.online, pratite nas na EON TV-u i slušajte preko Radio Boxa.
