Mnogi roditelji se pitaju zna li njihovo dijete uopće učinkovito učiti i koliko smisla imaju sati provedeni nad knjigom. Istina je da djeca često nemaju razvijene prave metode rada, pa im učenje postaje naporno i ne donosi željene rezultate. Dobra vijest je da se uz male promjene i dobre navike sve može znatno olakšati. Donosimo devet provjerenih savjeta koji mogu pomoći djeci da razviju bolju koncentraciju, stvore pozitivan odnos prema školi i postignu veći uspjeh.

1. Počnite na vrijeme
Odgoda učenja i pisanja zadaće vodi do nervoze i stresa. Ako dijete zadatke počne rješavati odmah nakon škole, informacije su mu još svježe, a pritisak vremena manji. Učenje u posljednji trenutak rijetko donosi kvalitetne rezultate.
2. Napravite plan
Plan je pola posla. Kada zajedno s djetetom napravite raspored, ono zna što i kada treba učiti. Planiranje pomaže izbjeći kaos i gomilanje gradiva. Dobro je rasporediti lekcije kroz nekoliko dana i ostaviti dan prije testa samo za ponavljanje.
3. Red pomaže koncentraciji
Uredan stol i organizirane knjige stvaraju okruženje u kojem se dijete lakše fokusira. Ako mora tražiti bilježnicu ili izgubljenu skriptu, brzo će izgubiti volju. Naviknite ga da materijale drži na svome mjestu – to mu štedi vrijeme i energiju.
4. Promjena donosi svježinu
Djeca se teško koncentriraju satima na isti predmet. Ako zapnu, najbolje je promijeniti gradivo ili napraviti pauzu. Početak s lakšim zadacima i predmetima daje osjećaj uspjeha, a kasnije se lakše hvata u koštac s težim stvarima. Ponekad i kratka igra na svježem zraku može potpuno resetirati mozak.
5. Učenje usput
Pamćenje je učinkovitije ako se gradivo često ponavlja u malim dozama. Na primjer, nove riječi iz engleskog mogu se napisati na papiriće i zalijepiti po kući: na hladnjak, ogledalo ili vrata. Tako učenje postaje prirodni dio svakodnevnog života. Pisanje sažetaka također pomaže – kratke bilješke mogu se staviti iznad kreveta kako bi ih dijete ponovilo prije spavanja.
6. Pohvala motivira
Djeca trebaju priznanje za trud. Pohvala kada završe dio plana ili postignu cilj stvara pozitivnu poveznicu s učenjem. Kritike i gunđanje često stvaraju suprotan učinak – demotiviraju i izazivaju otpor. Zato se usmjerite na pozitivno i nagradite svaki pomak naprijed.
7. Stanke tijekom učenja
Mozak ne može raditi punom snagom satima. Nakon 40–45 minuta koncentracija opada, pa je važno raditi kratke pauze. Nekoliko minuta na zraku, istezanje ili igra s ljubimcem dovoljno su da se dijete oporavi i vrati s više energije. Manjoj djeci treba kraće učiti i češće odmarati. San je također ključan – bez odmora mozak ne može pohraniti naučeno.
8. Uvažite prirodni ritam
Svako dijete ima svoje najproduktivnije doba dana. Neka se lakše koncentriraju ujutro, a druga poslijepodne. Razgovarajte s djetetom i otkrijte kada mu je najlakše učiti. Ako se učenje uklopi u prirodan ritam, rezultati će biti bolji i s manje napora.
9. Prehrana i učenje idu zajedno
Teško je učiti kada je želudac prepun. Neposredno nakon obilnog ručka bolje je odmoriti nego sjediti za knjigom. Zdrava prehrana s voćem, povrćem, orašastim plodovima, ribom i integralnim namirnicama dokazano poboljšava rad mozga i sposobnost koncentracije. Zato je važno da dijete jede raznovrsno i pije dovoljno vode.
Motivacija za učenje ne nastaje preko noći. Potrebno je uvesti male, ali dosljedne navike koje pomažu djetetu da se osjeća organizirano, sigurno i podržano. Početak na vrijeme, planiranje, uredan prostor, raznolikost u gradivu i redovite stanke čine učenje učinkovitijim. Pohvala i zdrava prehrana dodatno jačaju motivaciju. Kada dijete nauči povezivati školu s pozitivnim iskustvima, učenje prestaje biti teret i postaje prilika za rast i razvoj.


